Nastavni plan za zanimanje automehatroničar
-prijedlog
Na temelju članka 39. stavka 4. Zakona o obrtu (Narodne novine br. 77/93., 90/96., 102/98., 64/01., 71/01., 49/03. – pročišćeni tekst i 68/07.), ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, nakon prethodno pribavljena mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministra znanosti, obrazovanja i športa, donosi
NASTAVNI PLAN I OKVIRNI OBRAZOVNI PROGRAM ZA ZANIMANJE AUTOMEHATRONIČAR ( za eksperimentalnu primjenu )
|
Trajanje obrazovanja: 3 godine
1. OSNOVNA OBILJEŽJA OBRAZOVANJA
1.1 Cilj obrazovanja
Cilj obrazovanja za zanimanje automehatroničara je pored općih kompetencija neophodnih u građanskom društvu steći i stručne kompetencije za samostalno i odgovorno djelovanje na radnom mjestu te komunikaciju s kupcima u zanimanju automehatroničar. Stručne kompetencije potrebne su kako bi se po završetku obrazovanja, nakon kratkog uvođenja u posao, a u uvjetima specifičnim za pojedino radno mjesto, samostalno mogli izvršavati zadaće uobičajene za različita područja djelovanja zadanog zanimanja. Osoba koja je završila obrazovni proces, odnosno stekla potrebna znanja i vještine treba biti sposobna samostalno djelovati u svom području rada. Obrazovanjem treba osigurati učeniku stjecanje kompetencija, koje će mu omogućiti rad na vozilima različitih proizvođača te usvajanje novih tehnologija. Zbog toga, učenik treba tijekom cijelog obrazovnog procesa naučiti rješavati probleme i dobivene rezultate primijeniti u novonastalim situacijama. Važan dio obrazovanja za zanimanje automehatroničara je naučiti učenika prikupiti informacije, osposobiti ga za samostalno i odgovorno djelovanje u radnom procesu te osposobiti ga za komunikaciju s kupcima.
1.2 Zadaci automehatroničara
Zadaci automehatroničara izrazito su kompleksni. Svaki pojedinačni zadatak zahtjeva znanje, vještine, sposobnosti, logično zaključivanje i djelovanje. Sljedeći zadaci potpuno opisuju zanimanje automehatroničara. Njima su obuhvaćeni različiti stupnjevi taksonomije (usvajanje znanja, reproduciranje znanja, analiziranje itd.):
- Zakon o obrtu, Zakon o radu i propisi kolektivnog ugovora
- Struktura i organizacija autoradionice za praktični dio naukovanja
- Sigurnost i zaštita na radu
- Zaštita okoliša
- Planiranje i pripremanje procesa rada te kontrola i ocjenjivanje rezultata rada
- Upravljanje kvalitetom
- Mjerenje i provjeravanje sustava
- Poslovna i tehnička komunikacija
- Komunikacija s kupcima
- Rukovanjem motornim vozilima i njihovim sustavima
- Održavanje, ispitivanje i podešavanje motornih vozila i sustava motornih vozila
- Održavanje, ispitivanje i podešavanja strojeva u radionici
- Montaža, demontaža i popravak sklopova, skup sklopova i njihovih sustava
- Rukovanjem motornim vozilima i popravljanje motornih vozila i njihovih sustava
- Dijagnosticiranje grešaka sustava, njihove uzroke, otklanjanje iste te ocjenjivanje rezultata rada
- Montaža, demontaža i popravak motornih vozila i njihovih sustava, skup sklopova i pojedinačnih sklopova
- Ugradnja/montaža dodatne opreme (npr. plinska instalacija)
- Ispitivanje motornih vozila u skladu s prometnim i cestovnim pravilima
1.3 Struktura obrazovanja u školi
Obrazovanje je u svrhu postizanja opisanog cilja usmjereno na kontinuirano i sustavno uvođenje učenika u samostalno obavljanje poslova i razvijanje odgovornosti za samostalno učenje. U prvoj godini obrazovanja nastava se provodi pretežno u obliku predmetne nastave. Ta će se struktura prekinuti za vrijeme dvaju obrazovnih projekata (po jedan projekt u polugodištu). Pritom će se težiti suradnji s obrtnicima. Uz općeobrazovne predmete, koji će se u nepromijenjenom obliku preuzeti iz tradicionalnog obrazovanja (programi JMO-a za zanimanja autoelektričara i automehaničara), stručni dio, prve godine obrazovanja, će se oblikovati na novi način. Posebna značaj pridat će se povećanju komunikacijskih vještina i sposobnosti te usmjeravanosti na kupca. Naglasak treba staviti na učenje za poduzetništvo.
Proces obrazovanja za automehatroničara mora pratiti trend razvoja tehnologije u autoindustriji i nove trendove preuzimati u obrazovni proces. Tehnički agregati razvili su se kao spoj mehaničkih i elektroničnih sklopova dijelova većeg sustava, koji pri održavanju, ispitivanju grešaka i popravljanju, zahtijevaju cjeloviti pristup. Takav tehnički razvoj zahtijeva odgovarajuću kvalificiranu osobu u servisu.
Osim općih obrazovnih sadržaja, prvu godinu obrazovanja čine stručno-teoretski predmeti, važni za sjećanje temeljnih znanja u zanimanju. Struktura stručne nastave u drugoj i trećoj godini su u skladu s procesima u poduzeću i strukturirane su prema kompleksnim radnim zadaćama, preuzetih iz područja djelovanja u gospodarskom objektu (glavni zadaci unutar jednog zanimanja). Svaki pojedini radni zadatak oblikuje i provodi se kao cjeloviti poslovni postupak. Veći zadatak može se podijeliti na više manjih zadataka, ali se pritom mora voditi računa da su manji zadaci sastavni dio cjelokupnog radnog procesa. Svi zadaci provode se prema sljedećim koracima: informiranje, planiranje, odlučivanje organiziranje, provođenje, provjeravanje kvalitete, dokumentiranje i prezentiranje. Obrazovanje u svojim stručnim dijelovima je u potpunosti orijentirano na praksu konkretnog kompleksnog radno zadatka, uz primjenu odgovarajućih metoda. Cjelokupni vremenski volumen ostaje nepromijenjen.
Prikazani put obrazovanja za automehatroničara služi stjecanju kompetencija potrebnih za rad u zanimanju. Osim toga, mora pojedinca osposobiti na promišljeno i primjereno ponašanje u društvenim, poslovnim i privatnim situacijama te za osobnu i društvenu odgovornost. Sposobnost za rad razvija se u dimenzijama stručne, osobne i društvene kompetencije. Metode i sposobnosti učenja razvijaju se u skladu sa zadanim navedenim izlaznim kompetencijama.
Stjecanjem temeljnih stručnih kvalifikacija potrebno je usvojiti sljedeće kompetencije:
- samostalno, analitičko i povezano razmišljanje
- poduzetništvo i odgovorno ponašanje
- komunikacijske sposobnosti i sposobnost za timski rad
- sposobnost ovladavanja metodama za samostalno učenje
Iz ovog proizlaze sljedeći opći radni zadaci:
- steći osnove profesionalnoga obrazovanja na temelju kojega je moguće daljnji osobni razvoj u struci,
- steći uvid u strukturu profesiji i sposobnost komunikaciranja sa suradnicima, kao i društvom u cjelini,
- spoznati vlastite mogućnosti i potencijale,
- spoznati radne, zakonske, ekonomske, političke i socijalne odnose,
- biti sposoban uskladiti vlastite interese s interesima okoline.
Osim toga, potrebno je brinuti o sigurnosti na radu, o zaštiti okoliša, pa u skladu s tim
- pridržavati načela i mjera zaštite na radu te izbjegavati sve ono što je štetno za zdravlje
- uzimati u obzir potrebe i mogućnosti uređivanja radnog mjesta u skladu s ergonomskim pravilima.
- uzimati u obzir onečišćenje okoliša, koje proizlazi iz prirode posla, te određenim mjerama utjecati na smanjivanje onečišćenja
- reciklira tj. na odgovarajući način zbrinjavati otpade
- racionalno koristiti sredstava potrebna za rad
- primijeniti relevantne pravne propise.
2. NASTAVNI PLAN
2.1 SATNICA
Nastavni plan i program dijeli se na općeobrazovne i strune predmete.
Stručni predmet – tehnologija mehatronike – u 2. i 3. razredu dijele se na kompleksne radne zadatke.
Naziv predmeta |
Broj sati |
Ukupni broj sati |
|||||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
|||||
tjedno |
Godišnje |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
||
A ) Općeobrazovni predmeti |
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski jezik |
3 |
105 |
3 |
105 |
3 |
96 |
306 |
Strani jezik |
2 |
70 |
2 |
70 |
2 |
64 |
204 |
Povijest |
2 |
70 |
– |
– |
– |
– |
70 |
Vjeronauk/Etika |
1 |
35 |
1 |
35 |
1 |
32 |
102 |
Tjelesna i zdravstvena kultura |
1 |
35 |
1 |
35 |
1 |
32 |
102 |
Politika i gospodarstvo |
– |
– |
2 |
70 |
– |
– |
70 |
B) Strukovni predmeti |
|
|
|
|
|
|
|
Matematika u struci |
1 |
35 |
– |
– |
– |
– |
35 |
Tehnika obrade i montiranja |
1,5 |
52 |
– |
– |
– |
– |
52 |
Elektrotehnika |
2 |
70 |
– |
– |
– |
– |
70 |
Tehnika pravljenja i regulacije |
1 |
35 |
– |
– |
– |
– |
35 |
Informacijska tehnika |
1,5 |
53 |
– |
– |
– |
– |
53 |
Tehnologija mehatronike (kompleksni radni zadaci) |
– |
– |
8 |
280 |
9 |
288 |
568 |
Izborni predmet |
1 |
35 |
1 |
35 |
1 |
32 |
102 |
C) Praktična nastava |
|
|
|
|
|
|
|
Praktična nastava |
|
784 |
|
784 |
|
760 |
2.328 |
Ukupno |
17 |
1.414 |
18 |
1.414 |
17
|
1.272 |
4.100 |
2.2 NASTAVNI PLAN – OBJAŠNJENJE
A) Općeobrazovni dio
Naziv predmeta |
Broj sati |
Ukupni broj sati |
|||||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
|||||
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
||
Hrvatski jezik |
3 |
105 |
3 |
105 |
3 |
96 |
306 |
Strani jezik |
2 |
70 |
2 |
70 |
2 |
64 |
204 |
Povijest |
2 |
70 |
– |
– |
– |
– |
70 |
Vjeronauk/Etika |
1 |
35 |
1 |
35 |
1 |
32 |
102 |
Tjelesna i zdravstvena kultura |
1 |
35 |
1 |
35 |
1 |
32 |
102 |
Politika i gospodarstvo |
– |
– |
2 |
70 |
– |
– |
70 |
Ukupno |
9 |
315 |
9 |
315 |
7 |
224 |
854 |
B) Stručno – teorijski dio s izbornom nastavom
Naziv predmeta |
Broj sati |
Ukupni broj sati |
|||||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
|||||
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
Tjedno |
godišnje |
|
|
Matematika u struci |
1 |
35 |
– |
– |
– |
– |
35 |
Tehnika obrade i montiranja |
1,5 |
52 |
– |
– |
– |
– |
52 |
Elektrotehnika |
2 |
70 |
– |
– |
– |
– |
70 |
Tehnika upravljanja i regulacija |
1 |
35 |
– |
– |
– |
– |
35 |
Informacijska tehnika |
1,5 |
53 |
– |
– |
– |
– |
53 |
Izborni predmet |
1 |
35 |
1 |
35 |
1 |
32 |
102 |
Ukupno |
8 |
280 |
1 |
35 |
1 |
32 |
347 |
B1) Kompleksni radni zadaće u struno-teorijskoj nastavi – tehnologija mehatronike
Nastava iz predmeta tehnologija mehatroničara se u 2. i 3. godini naukovanja dijeli na kompleksne radne zadatke. Oni zahtijevaju 8, odnosno 9 nastavnih sati
|
Broj sati |
Ukupni broj sati |
|||||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
|||||
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
Tjedno |
godišnje |
|
|
Tehnologija mehatronike (kompleksne radne zadaće) |
– |
– |
8 |
280 |
9 |
288 |
568 |
2. razred
Kompleksni radni zadaci |
Broj sati godišnje |
2. godina obrazovanja |
|
2.1. Održavanje vozila |
65 |
2.2. Kontrola i popravak sustava za opskrbu energijom i startnih sustava |
35 |
2.3. Kontrola i popravak mehanike motora |
65 |
2.4. Kontrola i popravak sustava za upravljanje motorom |
115 |
Ukupno: |
280 |
3. razred
Kompleksni radni zadaci |
Broj sati godišnje |
3. godina obrazovanja |
|
3.1. Kontrola i popravak sustava za prijenos snage |
64 |
3.2 Kontrola i popravak sustava vozne naprave i kočenja |
64 |
3.3. Kontrola i popravak sustava karoserije, udobnosti i sigurnosti sustava |
32 |
3.4. Kontrola i popravak umreženih sustava |
64 |
3.5. Naknadno opremanje dodatnih sustava |
32 |
3.6. Obavljanje servisiranja i popravka u svrhu zakonom propisanog kontrolnog pregleda vozila |
32 |
Ukupno: |
288 |
C) Praktični dio
Praktična nastava u školi
Praktični dio nastave u školi organizira se kao simulacija uobičajenih radnih naloga kupaca i usklađuje se s kompleksnim radnim zadacima teorijske nastave. Praktične sposobnosti stječu se zadacima u obliku radnih naloga kupaca. Ostatak praktičnog dijela naukovanja odvija se u radionici. Temeljno obrazovanje o zaštiti na radu dio je cijelog područja.
.
Nastavni predmet |
Broj sati |
Ukupni broj sati |
||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
||
godišnje |
godišnje |
Godišnje |
||
* Praktična nastava u školi Tehnika obrade i montaže |
245 35 |
140 |
64 |
484 |
Praktična nastava u obrtničkoj radionici ** |
504 |
644 |
696 |
1844 |
Ukupno |
784 |
784 |
760 |
2.328 |
* Kombinira se teorijska i praktična nastava. Minimalni broj nastavnih sati praktične nastave u školi će se odrediti prema opremljenosti škole.
** Praktična nastava organizira se u obrtničkoj radionici ili u radionicama trgovačkih društava na temelju ugovora o naukovanju. Nastava se može organizirati i u školskim radionicama škola, ako su za to osigurani potrebni uvjeti, i ako se ne mogu sklopiti ugovori o naukovanju u praktičnoj nastavi, jer za to ne postoje osigurana radna mjesta u obrtničkim radionicama i trgovačkim društvima.
D) Ukupno nastave
Nastavni predmet |
Broj sati |
Ukupni broj sati |
||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
||
godišnje |
godišnje |
godišnje |
||
Općeobrazovni dio |
315 |
315 |
224 |
854 |
Stručno-teorijski dio |
280 |
315 |
320 |
915 |
Praktični dio |
784 |
784 |
760 |
2328 |
Ukupno A)+B)+C) |
1379 |
1414 |
1304 |
4097 |
3. PROVJERAVANJA ZNANJA I UMIJEĆA
Provjera u 1. godini znanja i umijeća mogu se provoditi tradicionalnim načinom, ali s naglaskom na provjeravanje izlaznih kompetencija. U 2. i 3. godini, s obzirom da je program koncipiran temeljem koncepta radnih zadaća, provjera obuhvaćaju osim poznavanje stručnih sadržaja još i planiranje rada, tehničko crtanje, materijalnu provedbu radne zadaće i ocjenjivanje radnog uradak kao i komunikacija s kupcem. Na završnom ispitu provjeravaju se ukupne izlazne kompetencije koje su rezultat obrazovnog procesa u sve 3 godine obrazovanja.
Za općeobrazovne predmete vrijede opća ispitna pravila.
4. STRUKTURA NASTAVE
Nastavni plan i programi za predmete općeobrazovnog dijela programa, izuzev predmeta etika i tjelesna i zdravstvena kultura, objavljeni su u Glasniku Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, posebno izdanje od 11. lipnja 1997. Nastavni program za predmet etika objavljen je u Prosvjetnom vjesniku Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, broj 1 od 11. ožujka 2003.
Nastava orijentirana na djelotvorno obavljanje poslova treba usmjeriti na sljedeće referentne točke:
– Treba odabrati one situacije i radnje koji imaju iznimno značenje za obavljanje posla.
– Učenici bi trebali samostalno obavljati poslove i razumjeti postupak obavljanja posla.
– Učenici bi trebali sami planirati, provoditi i ocjenjivati svoje radnje.
– Same radnje bi trebale biti preslika poslovne stvarnosti te bi se trebale sadržavati tehničkih, sigurnosno-tehničkih, ekonomičnih, pravnih, ekoloških i socijalnih aspekata.
Ovaj okvirni plan na početku obrazovanja sadrži područja klasičnog prijenosa znanja. Vremenom se obrazovanje sve više i više orijentira na princip nastave usmjerene na djelotvorno obavljanje poslova.
4.1 Razred: prvi (1.)
Stručno-teorijska predmetna nastava održava se samo u 1. godini obrazovanja.
4.1.1 Nastavni predmet: Matematika u struci
Nastavni sadržaji realiziraju se kroz 35 nastavnih sati.
Nastavni cilj |
Sadržaj |
Ponoviti znanja i uvježbati vještinu računanja. |
Vrste brojeva. Zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje. |
Znati i umjeti računati s potencijama i krojenima. |
Pojam potencije i krojena. Osnovne računske operacije s potencijama i krojenima. |
Znati i umjeti računati s linearnim jednadžbama s jednom nepoznanicom. Upoznati odnose među veličinama. Prikazati linearne zavisnosti. |
Općenito o jednadžbama. Ekvivalentne jednadžbe. Linearne jednadžbe s jednom nepoznanicom. Omjeri i razmjeri, prosto pravilo trojno, postotni račun. Pojam vektorske veličine, zbroj vektora. Koordinatni sustav, jednadžba pravca.
` |
Znati primijeniti Pitagori teorem. |
Kutovi u trokutu. Pravokutni trokut-Pitagori teorem. Primjena Pitagorina teorema. |
Znati i umjeti proračunati površinu, volumen, oplošje i masu likova i tijela. |
Proračun površina ravnih likova i kruga. Proračun volumena i oplošja osnovnih geometrijskih tijela. Izračunavanje mase pojedinih tijela. |
4.1.2 Nastavni predmet: Tehnika obrade i montiranja
Tjedni (ukupni) fond sati: 52
Stručno-teorijska (52 sati) i praktična (35 sati) nastava su međusobno povezane. Zbog toga, ne svrstavaju se pojedini sadržaji na teorijski i praktični dio predmeta.
Stručno-tehničko crtanje (čitanje i razumijevanje crteža) integrirano je u nastavnom sadržaju.
Mjerenje |
|
Nastavni ciljevi |
Nastavni sadržaji |
Naučiti osnovne veličine. Znati pretvoriti jedinice. |
Mjerne veličine. Pretvorba jedinica. |
Usvojiti i primijeniti znanja i vještine mjerenja u praksi. Upoznati važnost tolerancija i znakova kvalitete obrade na tehničkim crtežima. Znati izabrati tolerancije iz tablica. Proračunati tolerancije provrta i osovine. |
Mjerenje duljina: Mjerenje pomičnim mjerilom, mikrometrom, komparatorom i jednostrukim mjerilima. Mjerenje etalonima. Mjerenje kutova univerzalnim kutomjerima. Mjerenje zakretnog momenta. Dozvoljena odstupanja dimenzija, oblika i položaja. Kriteriji odabira, npr. tolerancija mjere, odsjeda, uvjet primjene, točnost mjerenja, područje mjerenja Izračunavanje kontrolnih mjera Znakovi kvalitete obrade. |
Osnove proizvodne tehnike |
|
Nastavni ciljevi |
Nastavni sadržaji |
Usvojiti znanja o geometriji grezne oštrice i moći ih primijeniti u praksi. |
Geometrija grezne oštrice, kutovi noža: Slobodni kut, kut klina, radni kut, grezni kut, vršni kut, kut nagiba oštrice, kut namještanja. Trošenje grezne oštrice.
|
Upoznati načela rada, alate i postupke pojedinih obrada. |
Postupci ručne obrade odvajanjem čestica: – ocrtavanje i obilježavanje, sječenje, piljenje, turpijanje i izrada navoja. Postupci obrade lima i profila: – rezanje, ravnanje, savijanje, probijanje i previjanje lima. – savijanje profila Spajanje razdvojivim vezama: – spajanje vijcima i maticama ( vrste navoja, vrste vijčanih spojeva, razredi čvrstoće vijaka i matica, navojni osigurači, zakretni moment) – spajanje zaticima ( cilindrični, konusni, zatezni, zlatici s urezom) – spajanje klinovima – spajanje spojkama Spajanje nerazdvojivim vezama: – zakivanje, lemljenje, zavarivanje ( REL, TIG, MIG, MAG, plinsko) i čepljenje. |
Upoznati načela rada, alate i postupke pojedinih strojnih obrada. |
Postupci strojne obrade: – bušenje, tokarenje, glodanje i brušenje.
|
Osnove tehničkih materijala |
|
Nastavni ciljevi |
Nastavni sadržaji |
Upoznati najvažnije tehničke materijale u praksi. Usvojiti znanja o osnovnim svojost svima tehničkih materijala. |
Vrste i primjena tehničkih materijala. Osnovna svojstva tehničkih materijala: – mehanička, fizikalna, tehnološka i kemijska .
|
Usvojiti osnovna znanja o podjeli, svojstvima i primjeni metala i njegovih legura. Moći samostalno izabrati određeni metal prema primjeni istoga. Osposobiti učenika na samostalno korištenje literature i drugih izvora podataka iz područja o tehničkim materijalima. Usvojiti osnovna znanja o podjeli, svojstvima i primjeni sinteriranih materijala |
Metali: – Čelik (pojam čelika, podjela, svojstva, primjena i označavanje čelika) – Lijevano željezo (pojam lijevanog željeza, podjela, svojstva, primjena i označavanje lijevanog željeza) – Obojeni metali i njihove legure (vrste obojenih metala, teški obojeni metali i njihove legure-svojstva i primjena, laki obojeni metali i njihove legure-svojstva i primjena) Sinterirani materijali: – tvrdi metali, rezan keramika, vatrostalni materijali i brusni materijali. |
Usvojiti osnovna znanja o svojstvima i primjeni ostalih materijala koji se primjenjuju u auto-industriji.
|
Plastične mase: – vrste, svojstva, primjena Guma. Staklo. Koža. Ljepila i kitovi. |
Usvojiti i primijeniti znanja i vještine u praksi |
Osnove toplinske obrade Žarenje Kaljenje Poboljšavanje Cementiranje i nitriranje |
Tehnička mehanika |
|
Nastavni ciljevi |
Nastavni sadržaji |
Naučiti osnovne zakone mehanike. Usvojiti opće pojmove statike, kinematike, dinamike i čvrstoće.
|
– Uvod u mehaniku (veličine i jedinice u mehanici, osnovni zakoni mehanike) – Statika krutog tijela (zakoni statike, sila, sustav sila u ravnini: zbrajanje sila, rastavljanje sile, ravnoteža sila, statički moment sile, Varignonov teorem, plan sila, Verižni poligon, grafički uvjeti ravnoteže, analitička i grafička ravnoteža sila u ravnini, ravnoteža ravnih punih nosača-informativno. – Težište (pojam težišta, analitičko i grafičko određivanje težišta jednostavnijih likova) – Osnove čvrstoće (naprezanje na vlak, tlak, savijanje, uvijanje, izvijanje i odreza – informativno, primjena u automehanici) – Osnove kinematike (gibanja: jednoliko pravocrtno, jednoliko ubrzano, jednoliko kružno, slobodni pad) – Osnove dinamike (osnovni zakon gibanja, mehanički rad, energija, snaga i stupanj iskoristivosti; centrifugalna i centripetalna sila) |
Napomena: U okviru 280 sati praktične nastave u školskoj radionici potrebno je teorijski i praktično obraditi sljedeće:
– zaštitu na radu i sigurnosne mjere, osobito u automehatroničkoj radionici;
– korištenje mjernih instrumenata;
– tehničko crtanje.
4.1.3 Nastavni predmet: Elektrotehnika
Tjedni (ukupni) fond sati: 70
Razred: prvi
Osnove elektrotehnike |
|
Nastavni ciljevi |
Nastavni sadržaji |
Usvojiti značenje pojmova električni naboj, električni napon, struja i otpor. Znati međusobnu ovisnost napona, struje i otpora u električnom strujnom krugu. Opisati opasnosti od električne struje za osobe. Primijeniti propise i mjere zaštite za sprečavanje nezgoda od strujnog udara. Opisati faktore koji utječu na električni otpor vodiča i znati ga izračunati. |
Građa materije, električni naboj, napon, struja i otpor. Ohmov zakon. Izračunavanje napona, jakosti struje i otpora. Grafičko povezivanje međusobne ovisnosti električnih veličina. Djelovanje električne struje. Prolaz struje kroz čovječje tijelo. Propisi i mjere zaštite o strujnog udara. Električni otpor vodiča. Utjecaj temperature, svjetlosti i napona na električni otpor.
|
Znati izmjeriti jakost struje i napon u istosmjernom strujnom krugu. Opisati načela postupaka i izvedbi mjernih instrumenata za mjerenje otpora, induktiviteta i kapaciteta. Znati mjeriti napon i frekvenciju na jednostavnim sklopovima. |
Analogni mjerni instrumenti. Proširenje mjernog područja. Digitalni mjerni instrumenti. Mjerenje napona i struje. Mjerenje otpora, mjerni mostovi. Mjerenje kapacitivnosti i induktivnosti. Mjerenje osciloskopom. |
Opisati djelovanje serijskog i paralelnog spoja otpornika i praktičnu primjenu i posljedice takvog spajanja. Izračunati ukupni otpor i struju serijskog i paralelnog spoja otpornika. |
Serijski i paralelni spoj otpornika. Kondenzatori, spojevi kondenzatora Kirchhoffovi zakoni. Dijelilo napona, promjenjivi otpor. |
Opisati ovisnost električnog rada i snage o naponu, jakosti struje i otporu trošila. Izračunati rad i snagu trošila za jednostavni strujni krug, serijski i paralelni spoj trošila.
|
Električni rad. Električna snaga. Toplinski učinak električne struje. Instrumenti za mjerenje električnog rada i snage. |
Učenici razlikuju utjecaje električne struje na temelju primjera |
Utjecaji električne struje: svjetlosno, kemijsko, magnetsko, toplinsko, fiziološko djelovanje
|
Učenici razlikuju mogućnosti generiranja napona.
|
Generiranje napona Izmjenični napon i struja Magnetizam Samoindukcija
|
Objasniti djelovanje elektroničkih elemenata i njihove strujno-naponske karakteristike. Objasniti pojmove karakterističnih parametara pojedinih elemenata. Iz tvorničkih podataka izvaditi karakteristične iznose dopuštenih vrijednosti pojedinih elemenata. Opisati osnovne primjene elektroničkih elemenata. |
Poluvodičke diode ( ispravljačke, Zenerove). Ispravljački spojevi, glađenje ispravljenog napona. Elektronička pojačala Tiristori, primjena Bipolarni tranzistor, osnovni spojevi pojačala, sklopka, upravljivi otpor, zaštita od prevelikih napona.
|
Primjena elektrotehnike kod motornih vozila |
|
Nastavni ciljevi |
Nastavni sadržaji |
Znati primijeniti spojne sheme za rješavanje problema specifičnih za motorno vozilo. |
Spojne sheme, npr. označavanje instrumenata, sheme strujnog toka, dodatni podaci i mogućnosti označavanja na shemama strujnog toka, primjena shema strujnog toka
|
Znati objasniti i primijeniti postupak popravka električnih sustava u motornom vozilu.
|
Električni sastavni dijelovi u motornom vozilu, npr. davatelj signala, relej Električni sustavi u motornom vozilu, npr. svjetla
|
Znati detektirati kvar na motornom vozilu.
|
Detektiranje kvarova na električnoj napravi |
4.1.4 Nastavni predmet: Tehnika upravljanja i regulacije
Tjedni (ukupni) fond sati: 35
Osnove tehnike upravljanja i regulacije |
|
Nastavni ciljevi |
Nastavni sadržaji |
Učenici razlikuju upravljanje i regulaciju.
|
Upravljački lanac, regulacijski krug
|
Učenici objašnjavaju signale i sastavne dijelove pomoću primjera primjena specifičnih za vozilo.
|
Signalni elementi, vrste signala, pretvaranje signala
Upravljački elementi, izvršni članci, zakonski članci |
Pneumatsko i hidraulično upravljanje |
|
Nastavni ciljevi |
Nastavni sadržaji |
Znati kako nastaje pritisak kod pneumatskih i hidrauličkih uređaja. Znati osnovne elemente pneumatskog i hidrauličkog sustava. |
Proizvodnja pritiska kod pneumatskog i hidrauličkog upravljanja. Izračunavanje pritiska Osnovni elementi pneumatskog i hidrauličkog sustava: – cilindri – razvodnici – zaporni, tlačni i protočni ventili – elementi za pripremu medija |
Znati i moći ugraditi jednostavne pneumatske i elektropneumatske sustave.
|
Izravno i neizravno upravljanje. Upravljanje I funkcijom. Upravljanje ILI funkcijom. Memorijsko upravljanje cilindrom. Ugradnja jednosmjernoprigušnog i brzoispusnog ventila. Upravljanje ovisno o tlaku. Upravljanje ovisno o vremenu. Upravljanje elektromagnetskim ventilima. Elekto-pneumatsko upravljanje. |
Znati i moći ugraditi jednostavne hidrauličke sustave.
|
Hidraulička preša. Vježba iz prakse.
|
Napomena: Nastava se izvodi u laboratoriju.
4.1.5 Nastavni predmet: Informacijska tehnika
Tjedni (ukupni) fond sati: 53
Osnove informacijske tehnike |
|
Nastavni ciljevi |
Nastavni sadržaji |
Znati konstrukciju i način funkcioniranja kompjuterskog sustava. |
Hardware, Software Interni prikaz podataka, brojevnih sustava, konstrukcija kompjuterskog sustava |
Razlikovati strukture prijenosa podataka. Korištenje Interneta. Znati komunicirati elektronskom poštom. |
Korištenje računala u komunikaciji podacima. Programi za Internet i e-mail.
|
Učenici obrazlažu mjere za osiguranje i zaštitu podataka. |
Osiguranje i zaštita podataka
|
Osnove obrade podataka u automehaničarskoj radionici |
|
Nastavni ciljevi |
Nastavni sadržaji |
Učenici opisuju mogućnosti primjene radnih programa. |
Opći radni programi, npr. obrada teksta, tablične kalkulacije, internet |
Znati koristiti korisničke programe specifične za automehatroničarsku radionicu. |
Korisnički programi za automehatroničarsku radionicu (npr. informacijski sustavi radionica, dijagnostički software, programi za izvedbu naloga i za korisničku službu, te za upravljanje rezervnim dijelovima). |
Napomena: Nastava se izvodi u računanoj učionici.
4.2 Razred: drugi (2.)
Tehnologija mehatronike
Druga godina obrazovanja sastoji se od kompleksnih radnih zadataka.
4.2.1 |
Održavanje vozila |
Broj nastavnih sati: 65 |
Nastavni ciljevi: |
Sadržaji: |
Učenici izvršavaju zadatke vezane za održavanje vozila ili sustava. Istražuju koja su očekivanja klijenata da bi to imali na umu tijekom izvedbe naloga, te uzimaju u obzir želje klijenata. Preuzimaju odgovornost za izvršavanje naloga. Učenici analiziraju funkcionalne jedinice vozila ili sustava tipičnih za to zanimanje, te opisuju funkciju djelomičnih sustava. Koriste planove servisa i smjernice za popravak, nabavljaju tehničke dokumente, te primjenjuju mogućnosti za obradu podataka kako bi dobili informacije i dokumentaciju. Primjenjuju pravila, norme i propise servisa. Osiguravaju komunikaciju sa različitim odjelima automehaničarske radionice. U okviru servisa razvijaju svijest o sigurnosti i kvaliteti. Sigurno primjenjuju propise zaštite na radu i zaštite okoliša. Vode dokumentaciju o izvedenim radovima održavanja, te informiraju klijenta o njihovoj vrsti i opsegu. |
– Planiranje rada – Dokumenti od proizvođača – Koncepti i opseg servisa – Smjernice za popravak i planovi servisa – Blokovske sheme spoja, dijagrami i funkcijska shema – Tehnički informacijski, komunikacijski i dokumentacijski sustavi – Instrumenti i postupci za kontrolu i mjerenje – Alati, pogonske i pomoćne tvari – Popis potrebnih rezervnih dijelova i materijala |
4.2.2 |
Kontrola i popravak sustava za opskrbu energijom i startnih sustava |
Broj nastavnih sati: 35 |
Nastavni ciljevi: |
Sadržaji: |
Učenici planiraju dijagnozu, održavanje i popravak sustava za opskrbu energijom i startnih sustava, te ove zadatke izvode pridržavajući se uputa proizvođača kao i propisa o zaštiti na radu. Pomoću spojnih planova informiraju se o vrstama sklopova, te korištenjem podataka proizvođača učenici se informiraju o nazivlju i funkcijskim kontrolama funkcionalnih jedinica. Analiziraju funkciju i zajedničko djelovanje sastavnih dijelova i sklopova motornog vozila, te istražuju utjecaj mogućih pogrešaka na funkcioniranje sustava. Pri kontroli uređaja primjenjuju postupke i instrumente za ispitivanje, koje je zadao proizvođač. Daju dijagnozu kvara i dokumentiraju rezultate kontrole. Na osnovu toga i pomoću informacijskog sustava odabiru nove, rezervne ili zamjenske dijelove. Učenice i učenici savjetuju klijente pri odabiru startnih baterija i objašnjavaju stručnu provedbu startne pomoći. |
– Informacijski sustavi radionica – Sustavi dijagnoze – Spojne sheme – Inspekcijski propisi i propisi za održavanje – Akumulatori – Starter, generator, generator startera – Upravljanje energijom – Nove električne mreže – Alternativni spremnik energije – Goriva ćelija |
4.2.3 |
Kontrola i popravak mehanike motora |
Broj nastavnih sati: 65 |
Nastavni ciljevi: |
Sadržaji: |
Učenici planiraju i izvode kontrolu i popravak sklopova motora. Analiziraju i opisuju funkciju i zajedničko djelovanje sastavnih dijelova i sklopova motornih vozila, te istražuju utjecaj mogućih kvarova na funkcioniranje sustava. Identificiraju sastavne dijelove i sklopove motora, te na osnovu klijentovih podataka, vizualnog ispitivanja i simptoma kvarova planiraju dijagnozu i popravak. Pri tome koriste propise proizvođača, te dodatnu tehničku dokumentaciju. Za planiranje, provedbu i kontrolu radnih naloga služe se informacijskim sustavima radionica. U okviru popravka učenici koriste propisane alate, strojeve, goriva i pomoćne tvari, te se pridržavaju propisa o zaštiti na radu kao i propisa o zaštiti okoliša. Kontroliraju sastavne dijelove i sklopove motorne mehanike kako bi ustvrdili mogućnost njene ponovne primjene. Učenici dokumentiraju, kontroliraju i ocjenjuju rezultate svoga rada. |
– Vrste motora – Sklopovi motora – Propisi za demontažu i montažu – Montažni alat, specijalni alat – Podmazivanje motora – Hlađenje motora – Sustav za upravljanje motorom – Dijagrami – Goriva i pomoćne tvari |
4.2.4 |
Kontrola i popravak sustava za upravljanje motorom |
Broj nastavnih sati: 115 |
Nastavni ciljevi: |
Sadržaji: |
Učenici postavljaju dijagnozu i vrše popravke na području sustava za upravljanje motorom. Pomoću elektroničkih informacijskih sustava i pomoću specifičnih dokumenata identificiraju sustav za upravljanje motorom, te provode analizu sustava. Na osnovu klijentovih podataka, vizualnog ispitivanja kao i rezultata vlastite dijagnoze planiraju popravak. Uzimaju u obzir utjecaj neispravnih funkcija na motorne djelomične sustave, proces izgaranja i sastav ispušnih plinova. Kako bi strukturirano detektirali kvarove učenici primjenjuju metode i strategije za pronalazak pogrešaka. Pri tome uzimaju u obzir koncepte dijagnoze koji su specifični za proizvođača. Obrađuju podatke kako bi dobili informacije i postavili dijagnozu, otklonili kvar, te to sve dokumentirali. Učenici primjenjuju sustavne strategije za pronalazak kvarova na relevantnim ispušnim sustavima, dijagnosticiraju neispravne sastavne dijelove, planiraju nužne radne korake, te izvršavaju popravke na tim sustavima. Oni dokumentiraju, kontroliraju i ocjenjuju izvedene radove, te informiraju klijente o njihovoj vrsti i opsegu. Primjenjuju pravila, norme i propise koji polaze od popravka i servisiranja, nadalje razvijaju osviještenost o sigurnosti i kvaliteti. Rade ekonomično i ekološki osviješteno, te se pridržavaju propisa o zaštiti na radu i zaštiti okoliša. |
Proces izgaranja – Emisija štetnih tvari, redukcija štetnih tvari – Blokovske sheme spoja, spojne sheme, dijagrami, shema djelovanja – Dijagnoza, instrumenti za testiranje i mjerenje – Senzori i akteri – Postupci testiranja i mjerenja – Senzori i akteri – Upravljanje i reguliranje – Djelomični sustavi za upravljanje motorom – Sklopovi i sustavi za pripremu smjese – Adaptivni sustavi – Sučeljavanje s ostalim sustavima – Goriva – Ispušni sustavi, ispušni plinovi i okoliš – Emisija buke, zvučno prigušenije |
4.3 Razred:treći (3.)
Treća godina obrazovanja sastoji se također od kompleksnih radnih zadataka.
4.3.1 |
Kontrola i popravak sustava za prijenos snage |
Broj nastavnih sati: 64 |
Nastavni ciljevi: |
Sadržaji: |
Učenici izvode radove održavanja, dijagnosticiranja i popravke na sustavima za prijenos snage. Identificiraju sustave za prijenos snage koji se nalaze u vozilu i na temelju klijentovih podataka i simptoma kvara planiraju dijagnozu i popravak. Analiziraju funkcije i zajedničko djelovanje sklopova motornih vozila, te provjeravaju utjecaj mogućih kvarova na funkcioniranje sustava. Ispituju mehaničke i hidrauličke sastavne dijelove sustava za prijenos snage i odlučuju da li ih je moguće ponovno upotrijebiti. Utvrđuju i mjere mehaničke veličine, pri tome se služe tabelama i formulama i procjenjuju izmjerene vrijednosti. Interpretiraju rezultate vlastite dijagnoze nad sustavima za prijenos snage kojima se upravlja elektronički, te uz pomoć digitalne informacijske tehnologije planiraju dijagnozu i popravak pokvarenih sklopova. Pri tome uzimaju u obzir umreženost s drugim elektroničkim sustavima i analiziraju izmjenu podataka, kao i učinke koji su s tim povezani. Učenice i učenici informiraju klijente o uzrocima kvara i o izvedenim radovima. Savjetuju klijente o potrebnim mjerama za održavanje / popravak, te iste i provode. |
– Planovi održavanja, kontrole, montaže – Alati, goriva i pomoćne tvari – Sustavi za prijenos snage – Spojne sheme – Upravljanje i regulacija |
4.3.2 |
Kontrola i popravak sustava vozne naprave i kočenja |
Broj nastavnih sati: 64 |
Nastavni ciljevi: |
Sadržaji: |
Učenici izvršavaju radove održavanja, dijagnosticiranja i popravljajanja sustava vozne naprave i kočenja. Identificiraju sustave vozne naprave i kočenja koji su ugrađeni u vozilo, te analiziraju njihovo funkcioniranje kao i zajedničko djelovanje s drugim sustavima. Primjenjuju dijagnostičke rutine kako bi utvrdili pogreške na sustavima vozne naprave i kočenja. Istražuju utjecaj mogućih pogrešaka na rad vozila i istrošenost sustava vozne naprave i kočenja. Ocjenjuju rezultate vlastite dijagnoze elektroničkih regulacijskih sustava vozne naprave i kočenja, te uzimaju u obzir funkcionalnu povezanost s drugim sustavima. Utvrđuju što treba popraviti te to dokumentiraju. Na osnovu simptoma kvarova, klijentovih podataka i rezultata vlastite dijagnoze učenici planiraju kontrolu i popravak, te potom te zadatke i izvršavaju. Pri tome primjenjuju standarde kvalitete koje je propisao proizvođač. Prilikom izvršavanja radova i korištenja rezervnih dijelova uzimaju u obzir sigurnosne i pravne aspekte. Utvrđuju i mjere mehaničke veličine, pri tome se služe tabelama i formulama, procjenjuju izmjerene vrijednosti. Učenici dokumentiraju rezultate rada. Prilikom predaje vozila klijentima objašnjavaju izvršene radove i informiraju ih o uzrocima kvarova. Savjetuju klijente o mogućnostima promjene sustava vozne naprave i o njegovim učincima na rad vozila. |
– Planovi održavanja, kontrole, montaže – Zakonski propisi – Sustavi kočenja – Sustavi vozne naprave – Upravljanje – Geometrija voznog mehanizma – Umrežavanje sustava |
4.3.3 |
Kontrola i popravak sigurnosnih sustava, sustava karoserije i udobnosti |
Broj nastavnih sati: 32 |
Nastavni ciljevi: |
Sadržaji: |
Učenici postavljaju dijagnozu i vrše popravke na sustavima karoserije,udobnosti i sigurnosti, imajući na umu Klimentov nalog i informacije koje je klijent dao. Analiziraju odgovarajuće sustave, utvrđuju stanje opreme i sustava, provjeravaju njihovo funkcioniranje. Pritom se pridržavaju uputa proizvođača i služe se informacijskim sustavima radionice. Odgovarajuće sustave podešavaju prema propisima proizvođača i prema željama klijenta. Zajedno s klijentom prolaze upute za korištenje. Uzimaju u obzir postojeću umreženost sustava i uvažavaju specijalne sigurnosne propise. Učenice i učenici kontroliraju, dokumentiraju i ocjenjuju izvršene radove i informiraju klijenta o njihovoj vrsti i opsegu. |
– Propisi za montažu i održavanje, spojne sheme – Sustavi karoserije, npr. električno podizanje stakala, upravljanje pomičnim krovom, centralno zaključavanje, alarmni uređaj – Sustavi udobnosti, npr. klima uređaj, električno podešavanje sjedala i retrovizora – Sigurnosni sustavi, npr. zračni jastuk, pojas za vezanje – Zakonski propisi – Sigurnosni propisi – Ophođenje s pirotehničkim sustavima |
4.3.4 |
Kontrola i popravak umreženih sustava |
Broj nastavnih sati: 64 |
Nastavni ciljevi: |
Sadržaji: |
||
Učenici postavljaju dijagnozu i vrše popravke umreženih električnih sustava vozila. Uz pomoć informacijskih sustava identificiraju vozila i njihovu tehničku opremu, te se prilikom preuzimanja vozila pomoću klijentovih podataka i simptoma kvarova informiraju o mogućim kvarovima. Interpretiraju rezultate dijagnoze koju su postavili, te uz pomoć tehničkih informacijskih sustava uče o načinu djelovanja umreženih sustava vozila. Pri tome uzimaju u obzir povezanost upravljačkih uređaja različitih sustava, analiziraju izmjenu podataka, kao i s tim povezane uzajamne ovisnosti te dokumentiraju svoje spoznaje. Za planiranje i provođenje svojih zadataka služe se uređajima za postavljanje dijagnoze koji se koriste u radionici, odabiru kontrolne instrumente namijenjene određenim sustavima i uvažavaju njihova ograničenja. Nadalje, pri postavljanju dijagnoze služe se i vlastitim strategijama, tj. alternativnim rješenjima problema. Dokumentiraju mjerne vrijednosti, signale i popise pogrešaka, analiziraju, ocjenjuju i predstavljaju rezultate kojima se mogu ograničiti kvarovi i odrediti prikladne strategije i mjere popravka. Provjeravaju pojedine sastavne dijelove, te odlučuju o nužnim mjerama popravka. Neispravne sastavne dijelove će stručno zbrinuti, odnosno pobrinuti će se da proizvođač procijeni štetu. Kontroliraju funkcioniranje popravljenih sustava i ocjenjuju obavljene radove sa ekonomskog i ekološkog stajališta. Prilikom predaje vozila informiraju klijenta o obavljenim radovima. |
– Spojne sheme, planovi funkcioniranja i umrežavanja – Upute i uvjeti za kontrolu – Računalo za dijagnozu – Upravljački instrumenti u umreženim sustavima – Prijenos podataka – Sustavi prijenosa podataka, npr. CAN-sabirnica, LIN, Most, Bluetooth – Topologija mreža i sabirnica – Sučeljavanje sustava – Vlastita dijagnoza – Dijagnoza izvršnog člana – Aktualizacija |
||
|
|
||
4.3.5 |
Naknadno opremanje dodatnih sustava |
Broj nastavnih sati: 32 |
|
Nastavni ciljevi: |
Sadržaji: |
Učenici prema uputama proizvođača ugrađuju dodatne agregate i dodatne sustave, te ih stavljaju u pogon. Provjeravaju je li dopuštena i tehnički moguća ugradnja, odnosno dogradnja, dodatne naprave ili opreme u određeno vozilo, a koju klijent želi. Savjetuju klijente pri izboru, informiraju o zahvatu montiranja i o troškovima ugradnje, odnosno dogradnje uređaja ili opreme. Za sastavljanje popisa narudžbi služe se informacijama specifičnim za proizvođača. Učenici se informiraju o propisima ugradnje kao i o nužnosti montaže i prilagodbe. Određuju mjesto, položaj i redoslijed ugradnje. Da bi postavili dodatne naprave odlučuju o demontaži i premještanju sastavnih dijelova i sklopova koji se već nalaze u vozilu. Prilikom prilagodbe dodatnih agregata već postojećim sustavima vozila , pridržavaju se propisa koje je zadao proizvođač. Stavljaju u pogon dodatne agregate, pri kontroli funkcioniranja primjenjuju specifične postupke, kao i kontrolne instrumente. Dokumentiraju rezultate kontrole, spremaju ili zbrinjavaju dijelove koji više nisu potrebni. Pokazuju klijentu način rukovanja dodatnim agregatima/ sustavima, te ga informiraju o propisima. |
– Zakonski propisi – Upute za ugradnju – Alati, goriva i pomoćne tvari – Postupak stavljanja u pogon – Dodatni sustavi/dodatni agregati, npr. plinski pogon vozila, navigacijski sustavi, PDC (parkirni sustav kontrole razdaljine), tempomat – Handsfree – Mikroekonomske kalkulacije i kalkulacije usmjerene prema klijentu |
4.3.6 |
Obavljanje servisiranja i popravka u svrhu zakonom propisanog kontrolnog pregleda vozila |
Broj nastavnih sati: 32 |
Nastavni ciljevi: |
Sadržaji: |
Učenici planiraju servisiranje u okviru zakonom propisanih pregleda, te ga izvršavaju. Da bi mogli izvršiti zadatak oni vozila identificiraju s informacijskim sustavima, specifičnim za proizvođača. Bilježe relevantno stanje vozila, dokumentiraju i usklađuju zadanu vrijednost. Učenice i učenici se pridržavaju pravila, normi i propisa pri izvedbi zadataka. Za provedbu zakonom propisanog pregleda stvaraju uvjete za kontrolu i testiranje, provjeravaju funkcioniranje djelomičnih sustava vozila, te vode protokol o odvijanju kontrole i testiranja. Analiziraju, dokumentiraju i ocjenjuju podatke do kojih su došli. Uz odobrenje klijenta, utvrđeni nedostaci koji mogu ometati siguran rad vozila i koji mogu ugroziti sigurnost u prometu, će se ukloniti prije kontrolnog pregleda. Nakon zakonom propisanog pregleda učenice i učenici informiraju klijenta o stanju vozila i o vrsti i opsegu popravaka koji će se eventualno morati izvršiti. Pri izvršavanju zadataka pridržavaju se propisa o zaštiti na radu i zaštiti okoliša, kao i mjera za osiguravanje kvalitete. |
– Informacije specifične za vozilo – Zakonski propisi – Kontrolne liste -Postupci testiranja i kontrole – Kontrolni izvještaj – Sigurnost vožnje i pogona |
4.4 Nastavni predmet: Izborni predmet
U izbornom dijelu programa učenici mogu birati između matematike u struci, tjelesne i zdravstvene kulture, računalstva, tehničko crtanje, organizacije obrta ili tehnologije mehatronike.
Za izborne sadržaje iz matematike u struci i tehnologiji mehatronike u 2. i 3. razredu mogu se ponuditi sadržaji uže vezani uz stručne predmete, zastupljeni s 1 satom po tjednu.
Učenicima se mogu kao izborni predmet ponuditi programe ostalih stručno-teorijskih, kao i općeobrazovnih sadržaja.
4.4.1 Matematika u struci
Nastavni sadržaji realiziraju se kroz 35 nastavnih sati u 2. i 3. godini obrazovanja.
2. razred:
Nastavni ciljevi |
Sadržaj |
Utvrditi primjenu trigonometrijske funkcije. |
Jedinična kružnica. Trigonometrijske funkcije. Primjena trigonometrije. Pravokutni i kosokutni trokut. Mjerenje kuta. |
Utvrditi primjenu pravila trojnog. |
Jednostavno pravilo trojno. Složeno pravilo trojno. |
Utvrditi primjenu postotnog i kamatnog računa. |
Računanje postotka. Računanje kamate. |
3. razred:
Nastavni ciljevi |
Sadržaj |
Poznavanje troškova i njihovo izračunavanje. |
Materijalni troškovi, vrijeme izrade, ukupni troškovi izrade, cijena proizvoda ili usluge, izračun norme. |
Obračun posla i zarade. |
Izrada predračuna za jednostavniji posao. |
Praktična primjena znanja |
Izrada zadataka iz struke i zanimanja. |
4.4.2 Organizacija obrta
Osnove organizacije obrta |
Nastavni ciljevi |
Nastavni sadržaji |
Učenici objašnjavaju principe organizacije obrta. |
Principi organizacije obrta, npr. usmjerenost na cilj, jasnoća i preglednost, raspodjela dužnosti i odgovornosti
Poslovna područja i organizacija auto kuće |
Učenici razlikuju vrste klijenata i način ih pridobiti. |
Želje i zadovoljstvo klijenata, npr. faktori utjecanja na zadovoljstvo klijenata
Zadržavanje klijenata, npr. utjecaji na obrt, koncepti pružanja usluga za zadržavanje klijenata.
Vrste klijenata, npr. prolazne, redovite i stalne mušterije, kupci na veliko. |
Učenici objašnjavaju faze obavljanja usluge. |
Postupak pružanja usluge |
Učenici pomoću primjera objašnjavaju faze komunikacije |
Osnove verbalne i neverbalne komunikacije
Komunikacijske razine: Objektivna razina, odnosna razina, razina apela |
Učenici opisuju aspekte provođenja savjetovanja.
|
Savjetovanje, npr. faze razgovora, tehnike postavljanja pitanja, aktivno slušanje, argumentiranje. |
Učenici objašnjavaju faze zaprimanja i rješavanja reklamacija. |
Zaprimanje i rješavanje reklamacija, npr. aspekti provođenja, faze razgovora. |
Komunikacija s klijentima |
|
Nastavni ciljevi |
Nastavni sadržaji |
Učenici pomoću primjera objašnjavaju faze komunikacije. |
Osnove verbalne i neverbalne komunikacije
Komunikacijske razine: Objektivna razina, odnosna razina, razina apela |
Učenici opisuju aspekte savjetovanja klijenta. |
Savjetovanje, npr. faze razgovora, tehnike postavljanja pitanja, aktivno slušanje, argumentiranje. |
Učenici objašnjavaju faze zaprimanja i rješavanja reklamacija. |
Zaprimanje i rješavanje reklamacija, npr. aspekti provođenja, faze razgovora.
|
Upravljanje kakvoćom |
||
Nastavni ciljevi |
Nastavni sadržaji |
Napomene |
Učenici objašnjavaju ciljeve i mjere upravljanja kakvoćom. |
Osnove upravljanja kakvoćom, npr. normiranje, usmjerenost na klijente, sustav upravljanja, dokumentacija Ciljevi upravljanja kakvoćom Procesni pristup Kontinuirano poboljšavanje sustava kakvoće Auditiranje sustava kvalitete |
DIN EN ISO 9000 |
Zaštita okoliša |
||
Nastavni ciljevi |
Nastavni sadržaji |
Napomene |
Učenici procjenjuju zagađenje okoliša, kao posljedicu utjecaja motornih vozila. |
Zagađenje okoliša kao posljedica utjecaja motornih vozila.
|
|
Učenici objašnjavaju mjere za zaštitu okoliša koje se odnose na obrt. |
Mjere za zaštitu okoliša u automehaničarskoj radionici, npr. zbrinjavanje otpadnih voda.
|
|
Učenici razlikuju mjere zbrinjavanja i recikliranja |
Zbrinjavanje i recikliranje materijala, npr. metala, umjetnih materijala, udio materijala u motornom vozilu |
Pravni propisi |
4.4.3 Tehničko crtanje
|
|
Nastavni ciljevi |
Nastavni sadržaj |
Usvojiti primjenu standarda u tehničkom crtanju, te naučiti vrste crteža i načine kotiranja. |
Vrste crteža. Standardi crta, formata i mjerila. Kotiranje. |
Naučiti tolerancije i znati ih primjeniti na crtežima. |
Dužinske tolerancije. Odsjedi. Stezani spoj. |
Usvojiti oblike prostornog prikazivanja |
Izometrija, kosa projekcija i simetrija. |
Moći iz oktogonalnih projekcija odrediti izgled predmeta. |
Nacrt, tlocrt i bokocrt. |
Znati nacrtati presjek predmeta. |
Puni i djelomični presjeci. |
Znati pročitati radionički crtež. |
Čitanje radioničkog crteža. |
5. Praktični dio
5.1 Praktična nastava u školi
Praktična nastava u školi organizira se kao simulacija uobičajenih radnih naloga kupaca i usklađuje s kompleksnim radnim zadacima teorijske nastave. Praktične sposobnosti stječu se zadacima u obliku radnih naloga kupaca. Ostatak praktičnog dijela naukovanja odvija se u radionici. Temeljno obrazovanje o zaštiti na radu dio je cijelog obrazovanja.
Kombinacija predmeta |
Stručni sadržaji / Broj nastavnih sati |
||
1. godina obrazovanja |
2. godina obrazovanja |
3. godina obrazovanja |
|
Zaštita na radu |
Propisi, izvori opasnosti, pravila zaštite, primjena zaštitnih sredstava. |
– |
– |
Planiranje i priprema rada |
Sukladno tehničkoj dokumentaciji pripremiti alate, materijale i zaštitna sredstva. |
– |
– |
Mjerenje i kontrola
|
Mjerenje dužine, tlaka, temperature i električnih veličina. Znati koristiti mjerne instrumente. |
– |
– |
Ručne obrade
|
Postupci ručne obrade: sječenje, piljenje, bušenje, izrada navoja, savijanje, ravnanje, |
– |
– |
Obrada spajanjem
|
Spajanje vijcima i maticama, ručnim zakivanjem, zavarivanjem, lemljenjem. |
– |
– |
Korozija i površinska zaštita |
Pripremiti metalne dijelove za zaštitu od korozije, te istu izvesti. |
– |
– |
Strojna obrada |
Bušenje, brušenje i oštrenje alata, glodanje, tokarenje |
– |
– |
Obrada vodova
|
Vrste, svojstva i namjena vodova. Tehnika spajanja vodova. Spajanje upletanjem, stiskanjem i omatanjem. |
– |
– |
Demontaža, popravak i montaža
|
Obrada i montaža sastavnih dijelova specifičnih za vozilo
|
Radovi na mehanici motora* |
Radovi na sustavima vozila* |
Kontrolna i instalacijska tehnika |
Radovi na električnim uređajima
|
Radovi na sustavima opskrbe energijom i startnim sustavima |
Radovi na sustavima za prijenos snage i kočnim sustavima |
Dijagnoza vozila |
– |
Radovi na sustavu za upravljanje motorom*
|
Radovi na sustavima karoserije, udobnosti, sigurnosnim i umreženim sustavima * |
Zbroj sati praktikuma: |
280 sati |
140 sati |
64 sati |
* Praktična nastavna u školi u drugoj i trećoj godini u direktnoj je vezi s kompleksnim radnim zadacima u podruju struno-teorijske nastave.
5.2 Praktična nastava u radionici – za svaku školsku godini, s ukupno 1.844 sati.
Redni broj područja |
Područja djelovanja obrta |
1 |
Ustrojstvo i organizacija obrta u kojima se odvija praksa |
2 |
Sigurnost i zdravstvena zaštita na radu |
3 |
Zaštita okoliša |
4 |
Upravljanje kvalitetom |
5 |
Komunikacija s klijentima |
6 |
Tehnička komunikacija i komunikacija sa suradnicima |
7 |
Planiranje i priprema tijeka rada, te kontrola i ocjenjivanje rezultata rada |
8 |
Upotreba i stavljanje u pogon vozila i sustava |
9 |
Mjerenje i kontrola sustava |
10 |
Održavanje, kontrola i podešavanje vozila i sustava, te opreme |
11 |
Montaža, demontaža i popravak motornih vozila, njihovih sustava, sastavnih dijelova i sklopova |
12 |
Dijagnosticiranje kvarova i njihovih uzroka, ocjenjivanje rezultata |
13 |
Opremanje, mijenjanje opreme i naknadno opremanje motornih vozila |
14 |
Pregled motornih vozila prema prometnim propisima |
6. IZVOĐENJE PROGRAMA
6.1 Organiziranje nastave
Teorijski i praktični dijelovi stručne nastave su usko povezani. Nastavnici stručno praktičnih sadržaja i nastavnici stručno-teorijskih sadržaja moraju surađivati u procesu izvođenje nastave. Nastava iz područja stručno praktičnih sadržaja odvija se u pravilu u skupinama od 15 učenika, što ovisi o veličini i opremljenosti radionice. Učionice za teorijsku i praktičnu nastavu trebale bi biti povezane kako bi se nakon prezentacije teorijskog sadržaja moglo preći na realizaciju praktičnih radova i obrnuto.
Dijelovi praktične nastave, koji se ne mogu izvoditi u školskim radionicama, izvodit će se u radionicama poduzeća. Praktičnu nastavu u školi provode stručni nastavnici, a u radionici majstori stručnih učitelji.
Metodička napomena:
Nastava slijedi po mogućnost radne procese u poduzećima. Nastava se sastoji od radnih postupaka (Izuzetak: u prvoj godini obrazovanje se odvija prema predmetima; ali već ovdje, na samom početku je usmjereno na realna događanja u poduzeću). Pri tome se primjenjuju obrazovne metode usmjerene na djelotvorno obavljanje poslova. Učenici trebaju sami pripremiti radne zadatke (informiranje, planiranje, odlučivanje organiziranje, provođenje, provjeravanje kvalitete, dokumentiranje i prezentiranje). U svrhu provjere znanja i uspjeha učenik predstavit će nastavniku i drugim učenicima cjelovit proces provedenog zadatka i obrazlaže svaku pojedinu odluku, pri čemu će se provjeriti i teorijsko znanje učenika. Teorijskog znanja može se provjeriti i u pismenom obliku.
6.2 POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Kvaliteta nastavnog kadra odlučujuća je za kvalitetu obrazovanja. Zbog toga, nastavnici stručne teorije moraju imati završeno visokoškolsko obrazovanje relevantno za taj predmet. Nastavnici stručne prakse imaju više školsko obrazovanje ili položen majstorski ispit. Oba nastavnika usko surađuju i zajednički usklađuju nastavu. Uz to posjeduju sposobnost timskog rada i komunikacijske vještine. Očekuje se da će nastavnik stručne prakse u dovoljnoj mjeri poznavati stručnu teoriju, kao i da nastavnik stručne teorije poznaje stručnu praksu. Kako bi se ove uvjete osigurali, važna je spremnost i aktivno sudjelovanje nastavnika u praktikumu u gospodarskom objektu. Ravnatelji škole odgovorni su, u okviru svojih rukovodećih poslova, za realizaciju praktikuma.
Pojedinačni kvalifikacijski preduvjeti proizlaze iz sljedeće tabele:
Nastavni predmet |
Nastavnik |
Izobrazba |
Informacijska tehnika |
dipla. ing. računarstva, dipla. ing. strojarstva, dipla. ing. elektrotehnike |
|
Organizacija obrta |
profesor |
dipla. ekonomist, dipla. ing. strojarstva |
Tehnika obrade i montiranja |
profesor |
dipl. ing. strojarstva |
Elektrotehnika |
profesor |
dipl. ing. elektrotehnike |
Tehnika upravljanja i regulacije |
profesor |
dipl. ing. strojarstva |
Matematika u struci-izborna |
profesor |
prof. matematike, dipl. ing. strojarstva |
Tehnologija mehatronike:
|
profesor |
dipl. ing. strojarstva dipl. ing. elektrotehnike |
Tehničko crtanje |
Profesor |
dipl. inž. strojarstva i profesor strojarskih predmeta, profesor PTO-a, dipl. inž. brodogradnje |
Praktična nastava |
stručni učitelj |
ing. strojarstva, ing. elektrotehnike stručni učitelj, majstor |
Osim navedenih nastavnika nastavne predmete mogu izvoditi i drugi nastavnici prema pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško -psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu, «NN» 1/96
6.3 RAD S UČENICIMA U SKUPINAMA
Odjeljenje razrednog odjela u skupine i sudjelovanje suradnika u nastavi (minimalni standard).
Nastavni predmet |
Nastavnik |
Razred |
Broj sati |
Najveći broj učenika u skupini |
Informacijska tehnika |
profesor |
1.
|
53 sata – 2 skupine |
15
|
Organizacija obrta |
profesor |
1. |
35 sati – zajedno |
30 |
Tehnologija obrade i montiranja |
profesor |
1. |
52 sati 17 sati zajedno 35 sata-2 skupine |
30 15 |
Elektrotehnika |
profesor |
1. |
70- 35 sati zajedno – 35 sati-2 skupine |
30 15 |
Tehnika regulacije i upravljanja |
profesor |
1. |
35 sati – 2 ili 3 skupine |
10 15 |
Tehnologija mehatronike
|
profesor |
2. i 3. |
2. razred – 280 sati 280 u 2 skupine 3. razred – 288 sati 288 u 2 skupine
|
15
15 |
Praktična nastava |
profesor ili stručni učitelj |
1.- 3. |
1. razred – 280 sati 2. razred – 140 sati 3. razred – 64 sati |
15
15 |
6.4 MINIMALNI MATERIJALINI UVJETI ZA IZVOĐENJE PROGRAMA
Prostor |
Oprema |
Nastavni predmeti |
Računalna učionica |
Standardna oprema 1 + 16 radnih mjesta |
Informacijska tehnika Stručni predmeti
|
Klasična učionica
|
Klasična učionica (1 + 32 mjesta) 1 radno mjesto s PC + LCD, grafoskop
|
Matematika u struci Organizacija obrta Tehnika obrade i montiranja |
Klasična učionica + Praktikum |
Klasična učionica s ormarima 1 radno mjesto sa PC + LCD, grafoskop/ Školska radionica za ručnu, strojnu obradu, i spajanje i montažu |
Tehnika obrade i montiranja
|
Praktikum za osnove automatizacije |
1 radno mjesto s PC + LCD, grafoskop + 8 radnih mjesta sa standardnom opremom za pneumatsko i hidrauličko upravljanje, senzoričku, robotiku i drugo |
Tehnika upravljanja i regulacija |
Specijalizirana učionica (60 m2) |
Učionica (1 + 30 mjesta) s staklenim vitrinama i prostorom za nastavna sredstva i pomagala. 1 radno mjesto s PC + LCD projektorom (CD), grafoskop (komplet grafo folija). Didaktička sredstva: – tehničko didaktički modeli, didaktički modeli iz originalnih dijelova i sklopova, plakati, katalozi, časopisi i prospekti.
Oprema za osnovne eksperimente iz
|
Tehnologija mehatronike |
Praktikum za tehnologija mehatronike (kompleksni radni zadaci)
|
1 radno mjesto s PC + LCD, grafoskop + 8 – 10 radnih mjesta sa opremom za održavanje vozila i EKO-Testom – Vozilo s Otto-motorom:
– Vozilo s Diesel-motorom
– Probno mjesto s ugrađenim Otto- motorom:
– Probno mjesto s ugrađenim Diesel-motorom:
|
Tehnologija mehatronike
|
Školska radionica za ručnu obradu, mjerenja i montažu |
Prema standardu za 16 radnih mjesta s uređajima za – Radni stolovi sa škripcima te svim pripadajućim alatima za ručnu obradu i mjerenje – Oprema za zavarivanje: REL, MIG, MAG, TIG i plinsko – Sustav udobnosti (centralno zaključavanje, servo-upravljanje..), klimatizaciju, osvjetljenje, sustav sigurnosti, sustav voznog postolja, mješavinu goriva, opskrbu energijom i startni sustav – Probno mjesto s trupom motora bez agregata za radove na rastavljanju odnosno sastavljanju – Probno mjesto odnosno mjesta s prijenosnikom/bicima automobila (manualni i/ili automatički prijenosnik) |
Praktična nastava u školskim radionicama |
Školska radionica za strojnu obradu |
Prema standardu za 8 – 10 radnih mjesta – Strojevi za obradu odvajanjem čestica: bušilica, glodalica, tokarilica |
Praktična nastava u školskim radionicama |
Učionica za elektrotehniku
|
30 učeničkih mjesta – grafoskop – demonstracijski stol s okvirima za panele, instrumente i energetskom jedinicom (1. trofazni peterovodni izvor električne energije iz električne mreže 3×380/220V, 2. trofazni četverovodn izvor električne energije s kontinuiranom regulacijom 3x450V/3×0-260V 10A po fazi, 3. jednofazni izvor električne energije s kontinuiranom regulacijom 0-300V 10A, 4. jednofazni izvor električne energije iz električne mreže 220V, 5. izvori stabiliziranih istosmjernih napona +5V,1A 0-(+15)V,1A 0-(–15)V, 1A. – demonstracijski paneli za demonstriranje pojava i zakonitosti u elektrotehnici, elektronici i elektrostrojarstvu – demonstracijski instrumenti: ampermetri, voltmetri, vatmetri i osciloskop – laboratorijski izvor sinusnog napona promjenjive frekvencije – računalo s LCD projektorom – računalski aplikacijski programi iz područja elektrotehnike, elektronike i elektrostrojarstva |
Elektrotehnika |
Laboratorij/ praktikum za elektrotehniku
|
– 8 radnih stolova učenika (2 učenika za jednim stolom) opremljeni s priključcima: mrežni napon za priključak mjernih instrumenata, izvori stabiliziranih istosmjernih napona +5V,1A 0-(+15)V,1A 0-(–15)V, 1A i slobodan par priključnica za signal po izboru s upravljačkog mjesta – za svako radno mjesto: voltmetar i ampermetar s više mjernih područja, univerzalni instrument, funkcijski generator, osciloskop, podesivi otpornik, paneli s otpornim, kapacitivnim, induktivnim i poluvodičkim komponentama te elektroničkim sklopovima – centralno upravljačko mjesto nastavnika kojim se upravlja svim priključcima na radnim mjestima učenika – računalo nastavnika s LCD projektorom, pisač – 4 računala za učenike – aplikacijski računalni program izpodručja elektrotehnike i elektronike – testne pločice, programator za mikroprocesore,mikroprocesori |
Laboratorijskee vježbe iz elektro- tehnike |
7. ISPITNI KATALOG – POMOĆNIČKI/ZAVRŠNI ISPIT I.
Svrha završnog/pomoćničkog ispita je dokazivanje ispitanika da je stekao kompetencije (vještine i stručno-teorijska znanja) utvrđene Nastavnim planom i programom za zanimanje automehatroničar (Narodne novine br. __) nužna za obavljanje poslova u ovom zanimanju.
II.
Pomoćnički ispit se sastoji od radnih naloga (praktični dio) i jednog stručnog razgovora (teorijski dio).
III.
Za praktični dio ispita zadaje se, u skladu s Nastavnim planom praktičnog dijela naukovanja, praktična zadaća (uradak i radne probe) koja se obrađuje kao cjelovite kompleksne radne zadatke iz područja:
- Održavanje i njega vozila
- Kontrola i popravak sustava za opskrbu energijom i startnih sustava
- Kontrola i popravak mehanike motora
- Kontrola i popravak sustava za upravljanje motorom
- Kontrola i popravak sustava za prijenos snage
- Kontrola i popravak sustava vozne naprave i kočenja
- Kontrola i popravak sustava karoserije, udobnosti i sigurnosti sustava
- Kontrola I popravak umreženih sultana
- Naknadno opremanje dodatnih sustava
- Servisiranje vozila
Ispitanik mora u zadanom roku primjereno pomoćničkom statusu izraditi ukradat i obaviti radnu probu. Ispitna komisija na temelju dolje navedenih radnih bradata i radnih proba zadaje ispitaniku do pet kompleksnih radnih zadataka, koji uključuju praktični dio. Ispitna komisija može samostalno predložiti urade i radne probe koje će zadati ispitaniku. Za svaki pomoćnički uradak potrebno je izvesti planiranje, po mogućnosti izračunati troškove, pripremu, provedu i kontrola funkcionalnosti.
RADNA PROBA
Vrsta radnog naloga |
Opis radnog naloga |
1. Održavanje vozila |
Učenici analiziraju funkcionalne jedinice vozila ili sustava tipičnih za to zanimanje, te opisuju funkciju djelomičnih sustava. Koriste planove servisa i smjernice za popravak, nabavljaju tehničke dokumente, te primjenjuju mogućnosti za obradu podataka kako bi dobili informacije i dokumentaciju. Primjenjuju pravila, norme i propise servisa. |
2. Kontrola i popravak sustava za opskrbu energijom i startnih sustava |
Učenici planiraju dijagnozu, održavanje i popravak sustava za opskrbu energijom i startnih sustava, te ove zadatke izvode pridržavajući se uputa proizvođača kao i propisa o zaštiti na radu. Detektiraju pogrešku, te istražuju utjecaj iste na funkcioniranje sustava. Pri kontroli uređaja primjenjuju postupke i instrumente za ispitivanje, koje je zadao proizvođač. Daju dijagnozu kvara i dokumentiraju rezultate kontrole. Na osnovu toga i pomoću informacijskog sustava odabiru nove, rezervne ili zamjenske dijelove. Učenice i učenici savjetuju klijente pri odabiru startnih baterija i objašnjavaju stručnu provedbu startne pomoći. |
3. Kontrola i popravak mehanike motora |
Na osnovu klijentovih podataka, vizualnog ispitivanja i simptoma kvara, učenici detektiraju kvar, planiraju i izvode kontrolu i popravak sklopa motora. Pri tome koriste propise proizvođača, te dodatnu tehničku dokumentaciju. Za planiranje, provedbu i kontrolu radnih naloga služe se informacijskim sustavima radionica. U okviru popravka učenici koriste propisane alate, strojeve, goriva i pomoćne tvari, te se pridržavaju propisa o zaštiti na radu kao i propisa o zaštiti okoliša. Kontroliraju sastavne dijelove i sklopove motorne mehanike kako bi ustvrdili mogućnost njene ponovne primjene. Učenici dokumentiraju, kontroliraju i ocjenjuju rezultate svoga rada. |
4. Kontrola i popravak sustava za upravljanje motorom |
Učenici postavljaju dijagnozu i vrše popravke na području sustava za upravljanje motorom. Pomoću elektroničkih informacijskih sustava i pomoću specifičnih dokumenata identificiraju sustav za upravljanje motorom, provode analizu sustava, te planiraju popravak. Pri tome uzimaju u obzir koncepte dijagnoze koji su specifični za proizvođača. Vode brigu o utjecaju neispravnih funkcija na motorne djelomične sustave, proces izgaranja i sastav ispušnih plinova. Učenici primjenjuju sustavne strategije za pronalazak kvarova na relevantnim ispušnim sustavima, dijagnosticiraju neispravne sastavne dijelove, planiraju nužne radne korake, te izvršavaju popravke na tim sustavima. Dokumentiraju i kontroliraju izvedene radove, te informiraju klijente o njihovoj vrsti i opsegu. Primjenjuju pravila, norme i propise. |
5. Kontrola i popravak sustava za prijenos snage |
Učenici izvode radove održavanja, dijagnosticiranja i popravke na sustavima za prijenos snage. Temeljem klijentovih podataka i simptoma kvara, znati detektirati isti, analizirati funkcije i zajedničko djelovanje sklopova motornih vozila, te provjeriti utjecaj kvara na funkcioniranje sustava. Znati ispitati mehaničke i hidrauličke sastavne dijelove sustava za prijenos snage i odlučiti da li ih je moguće ponovno upotrijebiti. Znati interpretirati rezultate vlastite dijagnoze nad sustavima za prijenos snage kojima se upravlja elektronički, te uz pomoć digitalne informacijske tehnologije Znati planirati dijagnozu i popravak pokvarenih sklopova, pri čemu treba uzimati u obzir umreženost s drugim elektroničkim sustavima. Savjetovati klijente o potrebnim mjerama za održavanje sustava. |
6. Kontrola i popravak sustava vozne naprave i kočenja |
Učenici moraju znati dijagnosticirati kvar voznog i kočionog sustava, te istražiti utjecaj mogućih pogrešaka na rad vozila i istrošenost sustava vozne naprave i kočenja. Na osnovu simptoma kvarova, klijentovih podataka i rezultata vlastite dijagnoze učenici planiraju kontrolu i popravak, te potom te zadatke i izvršavaju. Pri tome primjenjuju standarde kvalitete koje je propisao proizvođač. Prilikom izvršavanja radova i korištenja rezervnih dijelova uzimaju u obzir sigurnosne i pravne aspekte. Prilikom predaje vozila klijentima objašnjavaju izvršene radove i informiraju ih o uzrocima kvarova. Savjetuju klijente o mogućnostima promjene sustava vozne naprave i o njegovim učincima na rad vozila. |
7. Kontrola i popravak sustava kaoreserije, udobnosti i sigurnosti sustava |
Učenici postavljaju dijagnozu i vrše popravke na sustavima karoserije, udobnosti i sigurnosti, imajući na umu informacije koje je klijent dao. Analiziraju odgovarajuće sustave, utvrđuju stanje opreme i sustava, provjeravaju njihovo funkcioniranje. Pritom se pridržavaju uputa proizvođača i služe se informacijskim sustavima radionice. Odgovarajuće sustave podešavaju prema propisima proizvođača i prema željama klijenta. Zajedno s klijentom prolaze upute za korištenje. Uzimaju u obzir postojeću umreženost sustava i uvažavaju specijalne sigurnosne propise. Učenice i učenici kontroliraju, dokumentiraju i ocjenjuju izvršene radove i informiraju klijenta o njihovoj vrsti i opsegu |
8. Kontrola i popravak umreženih sustava |
Učenici moraju znati uz pomoć informacijskih sustava identificirati vozila i njihovu tehničku opremu, te pomoću klijentovih podataka i simptoma kvara detektirati isti. Za planiranje i provođenje svojih zadataka moraju znati koristiti uređaje za postavljanje dijagnoze koji se koriste u radionici, odabrati kontrolne instrumente namijenjene određenim sustavima i uvažavati njihova ograničenja. Pri postavljanju dijagnoze služe se i vlastitim strategijama, tj. alternativnim rješenjima problema. Dokumentiraju mjerne vrijednosti, signale i popise pogrešaka, analiziraju, ocjenjuju i predstavljaju rezultate kojima se mogu ograničiti kvarovi i odrediti prikladne strategije i mjere popravka. Provjeravaju pojedine sastavne dijelove, te odlučuju o nužnim mjerama popravka. Neispravne sastavne dijelove će stručno zbrinuti, odnosno pobrinuti će se da proizvođač procijeni štetu. Kontroliraju funkcioniranje popravljenih sustava i ocjenjuju obavljene radove sa ekonomskog i ekološkog stajališta. Prilikom predaje vozila informiraju klijenta o obavljenim radovima. |
9. Naknadno opremanje dodatnih sustava |
Učenici trebaju znati, temeljem uputa proizvođača ugraditi dodatne agregate i dodatne sustave, te ih stavljaju u pogon. Provjeravaju je li dopuštena i tehnički moguća ugradnja, odnosno dogradnja, dodatne naprave ili opreme u određeno vozilo, a koju klijent želi. Savjetuju klijente pri izboru, informiraju o zahvatu montiranja i o troškovima ugradnje, odnosno dogradnje uređaja ili opreme. Određuju mjesto, položaj i redoslijed ugradnje. Prilikom prilagodbe dodatnih agregata već postojećim sustavima vozila , pridržavaju se propisa koje je zadao proizvođač. Stavljaju u pogon dodatne agregate. Dokumentiraju rezultate kontrole, spremaju ili zbrinjavaju dijelove koji više nisu potrebni. Pokazuju klijentu način rukovanja dodatnim agregatima/ sustavima, te ga informiraju o propisima. |
10. Servisiranje vozila |
Kandidat mora znati, koristeći servisnu knjižicu, izvršiti servis određenog vozila i pripremu za tehnički pregled |
Pri izradi praktične zadaće ispitanik (naučnik) mora se pridržavati propisanih mjera zaštite na radu i zaštite okoliša te ostalih uvjeta koje odredi ispitna komisija.
Ispitanik mora ispitnoj komisiji priložiti mapu praktičnog dijela naukovanja za sve godine obrazovanja iz koje je vidljivo da je uspješno savladao ovaj dio naukovanja.
IV.
Stručno-teorijski dio ispita obuhvaća teorijska znanja nužna za obavljanje praktičnih postupaka u zanimanju koja su propisana Nastavnim planom i programom za teorijski dio naukovanja iz nastavnih područja.
Nastavna područja:
1. Osnovne proizvodne tehnike
2. Osnove tehničkih materijala
3. Osnove strojeva i uređaja
4. Osnove upravljanja i informatizacije
5. Osnove elektrotehnike
6. Održavanje i njega vozila
7. Kontrola i popravak sustava za opskrbu energijom i startnih sustava
8. Kontrola i popravak mehanike motora
9. Kontrola i popravak sustava za upravljanje motorom
10. Kontrola i popravak sustava za prijenos snage
11. Kontrola i popravak sustava vozne naprave i kočenja
12. Kontrola i popravak sustava kaoreserije, udobnosti i sigurnosti sustava
13. Kontrola i popravak umreženih sustava
14. Naknadno opremanje dodatnih sustava
15. Obavljanje servisiranja i popravka u svrhu zakonom propisanog kontrolnog pregleda vozila
16. Osnove tehničkog komuniciranja
17. Osnove tehnike ispitivanja i mjerenja
18. Matematičke i računske osnove
19. Izračunavanje plaća
20. Izračunavanje materijala i fizikalnih veličina
21. Izračunavanje troškova
OCJENJIVAČKI LIST
ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA
Radnje obavljene u okviru |
Broj bodova |
Kako je naučnik pripremio tehničko- tehnološku dokumentaciju |
0 – 10 |
Priprema radnog mjesta i red u radionici |
0 – 10 |
Izbor postupaka, pribora, alata i materijala na osnovi tehničke dokumentacije |
0 – 10 |
Izvođenje postupaka zadanog uratka |
0 – 30 |
Način rukovanja alatima i priborom |
0 – 15 |
Brzina i spretnost te vrijeme izrade uratka |
0 –15 |
Racionalnost u trošenju materijala i energije |
0 – 10 |
Korištenje tehničko-tehnološke dokumentacije |
0 – 10 |
Mjerenja I ispitivanja gotovih uradaka |
0 – 10 |
Mjere zaštite na radu |
0 – 10 |
Završni izgled uratka |
0 –10 |
UKUPNO BODOVA |
140 |
BODOVNA LISTA
Postotak (%) bodova |
Ocjena |
92 – 100 |
Odličan ( 5 ) |
81 – 91 |
Vrlo dobar ( 4 ) |
67 – 80 |
Dobar ( 3 ) |
50 – 66 |
Dovoljan ( 2 ) |
0 – 49 |
Nedovoljan ( 1 ) |
II. STRUČNO-TEORIJSKI DIO
Stručno-teorijski dio ispita je u pisanom obliku, a sastoji se od pitanja i zadaća koje postavlja ispitna komisija. Ukoliko postoji katalog ispitnih pitanja za zanimanje automehatroničara komisija ga treba koristiti.
Ocjena se utvrđuje prema ovoj ljestvici:
BODOVNA LISTA
Postotak (%) bodova |
Ocjena |
90 – 100 |
Odličan ( 5 ) |
80 – 89 |
Vrlo dobar ( 4 ) |
70 – 79 |
Dobar ( 3 ) |
60 – 69 |
Dovoljan ( 2 ) |
Manje od 30 |
Nedovoljan ( 1 ) |
Ispitanik koji postigne od 30 do 59 posto (%) bodova upućuje se na usmeni ispit.
Na usmenom ispitu u pravilu se provjeravaju znanja iz onih područja iz kojih naučnik nije pokazao dostatna znanja na pismenom dijelu ispita.
Klasa: 311-01/08-01/59 Ur.broj 526-12-02/1-08-1 Zagreb, 11. ožujka 2008. |
|